Vidljivost

Važan faktor sigurnosti plovidbe na moru je vidljivost. Bavljenje nautikom cijele godine dovodi nautičare u situaciju da se susreću s vrlo neugodnom pojavom magle pri kojoj vidljivost može pasti na 20 do 30 metara. Za dobre vidljivosti teško je odrediti udaljenosti od predmeta ili obale jer je boja predmeta i boja okoline igraju važnu ulogu u određivanju udaljenosti, noću je još teže odrediti udaljenost od svjetla i tu su česti neugodni bliski susreti s drugim plovilima ili obalom. Hidrometeori i litometeori svojom prisutnošću u atmosferi smanjuju vidljivost. Jak pljusak kiše može smanjiti vidljivost na 50 metara, umjerena kiša smanjuje vidljivost na 5 kilometara.

Na vidljivost najviše utječu sitne kapljice vode koje lebde u zraku na kojima dolazi do raspršenja svjetlosti. Kada vidljivost padne ispod 1000 metara meteorolozi govore o magli, za vidljivosti od 1000 m do 10 km govori se o sumaglici.

Za lakše snalaženje donosimo tablicu koja povezuje vidljivost i terminologiju koja je najčešća u prognozama vremena a označava vidljivost.

Magla je sastavljena od sitnih kapljica vode koje lebde u zraku, Do pojave magle dolazi kad se vlažan zrak ohladi do temperature zasićenja te dolazi do formiranja kapljica. Relativna vlaga zraka je u magli uvijek 100%.

Razlikuje se nekoliko različitih mehanizama  koji dovode do stvaranja magle.

Advekcijska magla

Prvi način nastanka magle je kad vlažan zrak dolazi nad hladnu podlogu. Ta vrsta magle je najčešća u proljetnim mjesecima kad se zrak nad kopnom zagrije i struji preko razmjerno hladnog mora. Nad površinom mora dolazi do hlađenja zraka do temperature rosišta i do formiranja magle. Ova vrsta magle je u meteorologiji nazvana advekcijska magla.

Kondenzacijska magla

Drugi tip magle je radijacijska magla koja se javlja za vedrih noći. Tlo se brzo hladi zračenjem te hladi prizemni sloj zraka. Temperatura zraka pada ispod temperature rosišta i počinje kondenzacija i stvaranje magle.
Na moru do smanjenje vidljivosti može doći i zbog isparavanja s površine mora. Hladan zrak struji preko razmjerno tople vode i dolazi do kondenzacije vodene pare.

Magla miješanjem

Treći tip magle nastaje prilikom miješanja hladne i tople vlažne zračne mase. Uslijed miješanja dolazi do hlađenja toplog zraka do temperature kondenzacije i dolazi do stvaranja magle.

Na moru do smanjenje vidljivosti može doći i zbog isparavanja s površine mora. Hladan zrak struji preko razmjerno tople vode i dolazi do kondenzacije vodene pare.


Na vidljivost utječe i suha mutnoća koja se javlja uz velike lučke gradove kao posljedica produkata izgaranja ili industrije. Nautičari će suhu mutnoću zamijetiti kao sivo žućkastu koprenu koja se od obale prostire na more. Za vrijeme noći suha mutnoća može osim smanjenja vidljivosti uzrokovati i promjenu boje svjetlosnih signala.

Dim mora

 Osim magle i suhe mutnoće na vidljivost na moru utječu i dim mora čija se pojava povezuje uz jak vjetar. Kad vjetar dosegne brzinu od 8 do 9 Beauforta dim mora smanjuje vidljivost do 500 metara.




Tablica vidljivost i vrijeme

VIDLJIVOST	OPIS VREMENA
1 do 10 km	sumaglica
4 do 10 km	slaba sumaglica
2 do 4 km	umjerena sumaglica
1 do 2 km	jaka sumaglica
0 do 1000 m	magla
500 do 1000 m	slaba magla
200 do 500 m	umjerena magla
50 do 200 m	jaka magla
0 do 50 m	gusta magla

radijacijska magla	magla miješanjem zračnih masa
advekcijska magla nad morem	advekcijska magla nad kopnom