Valovi na Jadranu

Valovi  na Jadranu

Jadran je u usporedbi s oceanom malo more. Zbog ograničenog prostranstva - privjetrišta i kraćeg trajanja vjetra, bilo zbog prestanka ili promjene smjera, na njemu se ne mogu razviti valovi, već su oni redovito prigušeni - manji ali strmiji. Ponovljivost valova visokih do 1.25 m na Jadranu je oko 80%, na Mediteranu oko 66% a na oceanima 42%.

Visoki valovi 4 - 6 m susreću se rjeđe, a najviši mogući valovi na Jadranu visoki  6 do 9 metara mogu nastati samo u srednjem i sjevernom Jadranu za juga i bure.Jadran spada u relativno mirnija mora. Ako ima valova oni ne spadaju u klasu visokih valova i nakon prestanka vjetra brzo nestaju i more se stišava. Koliko je važno poznavanje vjetra njegovih karakteristika i utjecaja na plovidbu, poznavanje valova, njihovog učinka i djelovanja je još važnije. Tek nakon dobrog poznavanja valova, moguće je izgrađivati vještinu plovidbe po njima i odabrati sigurne luke i sidrišta.




Za određivanje veličine vala najčešće se koristi visina, međutim tek kad se poznaje i dužina vala moguće je odrediti i njegovu strminu, a ako se zna i period vala može se govoriti o donekle određenom valu.
U meteorološkim izvještajima podaci o visini vala odnose na tako zvanu značajnu visinu vala.

Značajna visina vala je srednja visina jedne trećine najviših valova, a njena je vrijednost najbliža vrijednosti vizualnih opažanja visine vala s broda.

Valovi u vidiku oko broda nisu istih visina niti su brjegovi valova poredani u istom smjeru. Neki se valovi pojavljuju pod kutem od 20° ili 30° prema drugima. Na većim valovima superponirano je više malih valova. Ima površina una kojima su valovi u istom smjeru i pravilni su, ali i takvih dijelova površine na kojima su valovi izlomljeni i bez reda. Ima i takvih dijelova površina između izraženijih grupa valova na kojima su valovi sasvim niski, ali i sasvim visoki.

Da bismo doznali kakvo će valovlje zahvatiti brodicu, uputno je pored gledanja površine mora u privjetrini, pogledati i ostali dio površine mora. Visoki se val može otkriti na daljini od 3 do 4 njegove dužine.

Izuzetno visoki valovi u jednom sistemu valovanja pojavljuju se nakon dužeg valovanja, a točno vrijeme pojave uopće je nepredvidivo. nije moguće točno predvidjeti kada će se visoki val pojaviti, ali važno je znati da će se između sljedećih dvadeset valova u 90% slučajeva pojaviti val s izuzetnom visinom.

Pravilo: Isti valovi s velikog broda doimlju se znatno manjima nego s malog broda i brodice.

Brzina vjetra u Beaufortima  i visina valova

Valovi živog mora nastaju u području djelovanja vjetra. Živo more je kaotično, valovi su nepravilni i skoro nepredvidivi. teško je predvidjeti kako će se valovi razvijati. Nemoguće je na osnovu vala koji prvi prolazi ispod brodice predvidjeti visinu, dužinu i period sljedećih valova. Živo more brzo se mijenja i nikad ne ponavlja. Smjer pojedinih valova odstupa i do 30° od prevladavajućeg smjera.
Visoki val se može iznenada pojaviti i brzo nestati. Na većim valovima može biti superponirano nekoliko malih. Valovi uobičavaju dolaziti i u grupama koje su različite po broju valova, visinama, strmini i periodima. Nadolaskom vjetra u početku se naglo dižu valovi, oni su kratki strmi, zatim se ustale, dobiju određenije oblike i zaobljuju im se brjegovi.  Vjetrovni se valovi pojavljuju kao grupe valova. Uočeno je da je svaki treći val u grupi veći ( trećak ), mada u grupi ima i 5 do 6 valova. Nautičaru to može biti od koristi, jer upravo iza trećeg vala ili šestog vala može znatno lakše okrenuti brodicu. Na valove visine  2.4 do 3.6 metara može se naići svugdje na Jadranu, ali oni su ipak češći na otvorenom moru južnog Jadrana.  U međuotočnom području i unutrašnjim kanalima skoro da ih uopće nema. Iza bure na otvorenom moru razmjerno brzo razvijaju se takvi valovi koji stižu iz tršćanskog zaljeva i Kvarnera na otvoreno more.
Svi vjetrovi na Jadranu stvaraju živo more a najkarakterističniji su valovi juga, bure i maestrala.

Valovi juga nastaju postupnim jačanjem ravnomjernog vjetra iz SE koji traje obično duže od ostalih vjetrova na Jadranu i razvijaju se po njegovoj dužini. Kad jugo zapuše svojom najvećom brzinom nastaju uvjeti za postanak najvećih valova na Jadranu.

Uvjeti za nastanak najvećih valova su:

-  velika brzina i konstantan smjer vjetra;
-  dugo trajanje vjetra konstantnog smjera i brzine;
- velika dužina područja u smjeru u kojem vjetar puše.

 Valovi juga su veliki (za Jadranske razmjere), dugi, relativno pravilni i imaju dug period. Obično dosižu visinu oko 3 metra, vrlo rijetko 6 m, a samo izuzetno su veći. Za dugotrajna jaka juga nastaju najveći valovi na Jadranu, što potvrđuju i dosadašnja mjerenja.

Valovi bure su kratki i strmi, vrhovi im se lome i stvara se pjena koju vjetra raznosi. Udaljavanjem od obale rastu i postaju pravilniji. Neugodni su, nepogodni i mogu biti opasni za plovidbu manjih brodova i brodica.

Valovi maestrala su  zbog kratkog trajanja vjetra slabe do umjerene jačine, mali i pravilni. Obično su visine do 1 m, a rijetko su veći, osim na otvorenom dijelu Jadrana u Kvarneru, Virkom i murterskom moru i u vanjskim kanalima.

Valovi izvan zone stvaranja, odnosno utjecaja vjetra zovu se mrtvo more ili valovi mrtvog mora.  Ovi valovi su u pravilu niski, dugi sa zaokruženim vrhovima i blagim strminama.  Znatno su pravilniji od valova živog mora. valovi koji slijede jedan drugog približno su iste visine. Dolaze u grupama po nekoliko valova između kojih može biti površina razmjerno mirnog mora.  visoki valovi slijede viske, a niski niske. Na osnovu toga može se s broda otkriti dolazak visokih, odnosno niskih valova. Visoki se valovi mogu otkriti i na daljini od 6 do 7 dužine vala. Obično dolaze iz istog smjera. Valovi mrtvog mora obično se pojavljuju na otvorenom dijelu mora, ali se kroz kanale probijaju i u međuotočno područje ( valovi juga, lebića , ponenta i maestrala ). Veći se valovi od 3.7 m  visine pojavljuju vrlo rijetko i to samo u zimskom razdoblju nakon juga ili tramuntane. Najčešće su to zamirući valovi koji na Jadranu brzo nestanu. Ali mogu biti i predznaci nadolaska jakog vjetra. Pojava mrtvih valova iz SE predznak je nadolaska južine na Jadranu.

Valovi mrtvog mora nastaju samo na otvorenom dijelu Jadrana pretankom vjetra jačeg od 4 Beauforta, najčešće nakon SE juga, NW maestrala, N tramuntane i SW lebića. Teški valovi mrtvog mora visine oko 4 metra nastaju samo zimi nakon olujnog juga i tramuntane.

Ako se uz postojeće valove pojave novi valovi kojima se smjer napredovanja razlikuje nastaje ukrižano more. Na Jadranu je to obično kad južina iz SE i S pređe na vjetar SW smjera lebić. Ljeti se to događa i kad buru ujutro i prije podne smjeni maestral, ili pak ako južinu prijepodne i ujutro smjeni maestral. Tada na otvorenom dijelu mora i prostranijim međuotočnim i priobalnim akvatorijima, kao što su zapadno od Istre, Kvarner i Kvarnerić, Virsko more, Murtersko more, vanjski kanali i Crnogorsko primorje, nastane ukrižano more.

Najveća je nepravilnost i nepredvidljivost valova za ukrižanog mora. Najviši valovi naglo izrastu u obliku piramide, a isto tako nenadano se povuku i nestanu.

Plovidba po ukrižanom moru neugodna je i teška. Brodice trebaju ploviti smanjenom brzinom. Jedrilice vrlo teško održavaju kurs, osobito ako plove povoljnim vjetrom i niz vjetar. Jedrenje sa spinakerom zahtjeva umijeće i vještinu. I pored toga jedrilice s uskom kobilicom teško zadržavaju kurs, češće bivaju zanesene u stranu i dolaze u situaciju da izgube jedra i jarbol. Tada je bolje ploviti bez spinakera.

Ako val naiđe na prepreku od nje se odbija, raspršava ili apsorbira.  Prepreka može biti obala kopna i otoka, luke su redovito zaštićene lukobranima. Val se odbija slično kao i val svjetla i zvuka, pod kojim kutem udara u prepreku pod tim se i odbija. Odbijeni valovi s nadolazećim valovima stvaraju novo valovlje slično ukrižanom moru. Ako val dolazi okomito na obalu sastavljenu od ravnih i okomitih stijena odbijeni val može s nadolazećim valovima narasti i dvostruko. Plovidba blizu takve obale je na koju puše vjetar i valovi približno okomito vrlo neugodna i teška, treba ploviti dalje od nje. Okomite i gole stijene nezaštićenih obala u Crnogorskom primorju, obala od Molunata do Cavtata i vanjske obale otoka  - istočna obala Visa i zapadna obala Dugog otoka poznate su po takvim valovima za SE vjetra južine i SW i W vjetra lebića i ponenta.

Od niskih pješčanih i klisurastih obala koje se spuštaju blago u more nema odbijanja valova ili je odbijanje jako ublaženo zbog apsorbiranja vala.

Kad valovi dolazeći na obalu svojom masom dosegnu dno, brzina napredovanja vala se smanji a vrhovi se valova ruše. Rušenje vrhova valova počinje na dubini od polovice dužine vala. Rušenje vrhova ili lomljenje valova prepoznaje se po pjeni, te uzdizanju valova po plitkom dnu. Ti su valovi razmjerno visoki, strmi i pravilni. Kada prelaze preko plićina, ruše se i pjene, pa se takve opasne navigacijske prepreke lako i nadaleko raspoznaju. Svakako takva mjesta treba izbjegavati.

Na otvorenom moru valovi su pravilniji i oblih vrhova, a valovi u ograničenom prostoru su strmiji, nepravilniji i izmiješani.  Potpuno razvijeno valovlje stvara se samo na moru za dugotrajnog vjetra konstantne brzine i smjera tek nakon dužeg trajanja vjetra 2 do 3 dana.

U luci i na sidrištu valovi stvaraju nevolje i brodu i posadi. Ništa nije neugodnije za ljude i opasnije za brod od valova u luci. izbor luke i sidrišta zbog toga je vrlo važan.  Nautički priručnici redovito sadrže podatke o valovima u luci i preporuku za privezivanje u zaklonjenom dijelu luke, poneki priručnici te preporuke  daju i za sidrišta.  Međutim, nautičar će često doploviti  u nepoznatu luku o kojoj ni priručnici ne sadrže podatke o valovima. Pri izboru mjesta priveza i sidrenja tada se mora osloniti na iskustvo iz drugih sličnih luka i sidrišta. Da bi se lakše snašli  i uputili u praćenje valovnih prilika treba se pridržavati sljedećih pravila i uputa.

Sidrenje uz obalu s vjetrom s kopna prema moru i u zavjetrini o obalu udaraju protivni valovi, ako je sidreno uz strmu i visoku obalu udari vjetra padaju manje više okomito  i stvaraju valiće protivnog smjera tj. prema obali. Sidriti treba s dugim ispustom, a uz obalu se privezati dugim privezima koje suvišno ne pritezati. Sidriti treba uz obalu ili u zavjetrini kakvog brda ili uzvišenja a nikako u uvali u kojoj završava kanjon ili točilo kroz kojeg prodire vjetar, posebice bura. Za obalu se privezati dugim privezom.
 Usidreni brod u sredini uvale izložen je svoj žestini kanaliziranog vjetra. Iako su valovi u uvali sitni , po njima će se teško koristiti čamac za saobraćaj s kopnom, osobito gumenjak.

Valovi koji napadaju okomito na obalu transformiraju se i pojačavaju s odbijenim valom. Valovi koji ulaze u sidrište lepezasto se šire i energija ulazećih valova se raspoređuje u više smjerova i valovi postaju slabiji. Valovi često napreduju koso prema obali. Obala ih odbija ako je okomita a usporava ako je niska. Usporavanjem val zakreće i dolazi na obalu okomito. Valovi oko lukobrana i rtova zakreću i šire se tako da dolaze skoro okomito na obalu. Brodica se sidri tako da položi sidro u smjeru napredovanja valova, tako da se dolazeći valovi dočekuju pramcem.